| 11. vatrogasno hodočašće na Mariju Bistricu |
 |
 |
|
Na hodočašću se okupilo više od 2 000 vatrogasaca iz cijele Hrvatske, ali i susjedne Slovenije i Austrije.
Ešalon vatrogasaca krenuo je od hotela u Mariji Bistrici prema Crkvi na otvorenom Blaženog Alojzije Stepinca, gdje je i služena Sv. Misa koju je predvodio rektor nacionalnog svetišta mns. Zlatko Koren. U svojoj propovijedi mns. Koren se osvrnuo na pohode koji karakteriziraju današnje vrijeme te kazao da smo svjedoci raznih pohoda koji nažalost završavaju tragedijama. Prema riječima mns. Korena svaki čovjek ne samo da ima pravo na dom, nego ima pravo osjećati se sigurnim u svome domu. Na kraju propovijedi vlč. Koren posebno je pohvalio rad vatrogasaca sa mladima te im poručio da se u svom radu ne smiju umoriti.
Organizatori ovog hodočašća je: Hrvatska vatrogasna zajednica, a suorganizatori: Vatrogasna zajednica Krapinsko-zagorske županije, Vatrogasna zajednica Koprivničko-križevačke županije, Vatrogasna zajednica općine Marija Bistrica i domaćin DVD Marija Bistrica. Hodočašću su, uz brojne goste i uzvanike, nazočili i visoki vatrogasni dužnosnici: predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice Željko Popović, glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin. Predsjednik vatrogasne zajednice Krapinsko - zagorske županije: Ivica Glas, vatrogasni zapovjednik Krapinsko - zagorske županije : Marijan Lovrenčić i njegov zamjenik koji je ujedno bio i jedan od domaćina : Stjepan Skuliber i mnogi drugi. Misnom slavlju prisustvovali su i župan Krapinsko - zagorske županije: Siniša Hajdaš Dončić i njegov kolega župan Križevačko - Koprivničke županije: Darko Koren Nakon misnog slavlja vatrogasci su se uputili na kalvariju.
Možda tu treba spomenuti slabo poznat podatak da početak gradnje Kalvarije pada u vrijeme drugog svjetskog rata. Uređivanje Kalvarije, započeto je po zamisli tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa dr. Alojzija Stepinca i nedvojbeno se ubraja među posebno značajne pothvate. Godine 1941. uspostavljene su prve četiri postaje.
Figuralne kompozicije spomenutih prizora, na velikim postamentima, isklesane iz kararskog mramora, djeluju iz daljine kao živi prizor. Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina nastavljeni su radovi na Kalvariji. Obnavljanje starih (1989. g.) i postavljanje (1977-1990. g.) preostalih jedanest postaja Križnog puta trajalo je od 1977. do 1990.godine. Nakon mimohoda ešalona kroz kalvariju svi vatrogasci otišli su na okrijepu u obližnji DVD Mariju Bistricu.
Vatrogasci iz DVD-a Krapina sa svojim kolegama iz Freiwilige Feuer Furstenfeld - Austrija
|
Dana 09. svibnja vatrogasci iz Republike Hrvatske već tradicionalno po 11 puta u mjesecu svibnju, mjesecu zaštite od požara, ali ujedno i Marijinom mjesecu organizirali hodočašće u najveće svetište u Hrvata - Marijansko svetište „Majke Božje Bistričke" na Mariji Bistrici.
